Marijana Konkoli Zdešić 
Kada se djeci dopusti da istražuju svoj svijet kroz smislene aktivnosti mogu naučiti mnogo o svom svijetu
U svakom razvojnom razdoblju dijete razvija određene nove vještine i spremno je krenuti prema sljedećoj razvojnoj fazi. Prijelaz iz jedne razvojne faze u drugu pod utjecajem je biološkog sazrijevanja, ali i spremnosti na novo iskustvo. Dijete nikada nije pasivno u reakcijama na svoju okolinu – iskustvo se ne može dati djetetu, već ono od djeteta traži motivaciju i aktivno sudjelovanje.
Djeca uglavnom uče kroz igru. Istražujući i manipulirajući, djeca obrađuju nove informacije i grade vlastiti osjećaj za red. Bebe i djeca istražuju fizički okoliš oko sebe mirisom, vidom, zvukom, dodirom i okusom
“Igra je posao djeteta” glasi jedan od poznatijih citata Marije Montessori. Kada se djeci dopusti da istražuju svoj svijet kroz smislene aktivnosti mogu naučiti mnogo o svom svijetu.
U pripremljenom okruženju, koji se može napraviti i kod kuće, djeca stječu iskustva, postaju samostalnija i igraju se u isto vrijeme. Djeca u tako pripremljenim aktivnostima su usredotočena i zadovoljna.
Što su smislene aktivnosti?
Jednostavno rečeno to su one aktivnosti koje privlače dejetetovu znatiželju i interes. Aktivnosti trebaju biti isprepletene sa svakodnevnim rutinama kroz pozitivnu interakciju sa bliskim osobama, istraživanja potvrđuju da kroz tu razmjenu iskustva se stvara puno novih veza između neurona koji pomažu graditi arhitekturu mozga.
Aktivnostima potičemo da se dijete dulje zadrži u aktivnosti te da je aktivno u istraživanju. Kako to možemo učiniti? Pratimo interes djeteta i tu aktivnost proširujemo/nadograđujemo.
Evo nekoliko primjera smislenih aktivnosti kojima možete potaknuti dijete:
- Potičemo praćenje zanimljivog predmeta vodoravno i okomito.
- Uočeni predmet maknemo iz vidnog polja pa ga ponovo vratimo kako bi pobudili interes.
- Nudimo različite predmete koje dijete može istraživati – različite kvalitete predmeta potiču dijete da istražuje na različite načine.
- Skrivamo zanimljive predmete na pola i onda skroz – dijete tako uči o postojanosti predmeta odnosno da predmeti ne nestaju.
- Nudimo djetetu igračke koje je jednostavno aktivirati (igračka klavir, zvečka, bubanj i slično).
- Pjevati koristeći brojalice i pokrete.
- Naglašavamo ekspresije lica, naglašavamo melodiju i ritam glasa.
- Gledamo slikovnice i imenujemo pojmove uz pokazivanje.
Napisala: Marijana Konkoli Zdešić, edukacijski rehabilitator
FOTO: ONE.easy
Prvi pota objavljeno na DugoSelo.INFO