Istražujmo hranu, družimo se uz nju i bit će slađa
Hrana osim nutritivnog ima i socijalni kontekst. S jedne strane daje prijeko potrebnu energiju tijelu kako bi svladali sve dnevne aktivnosti, ali isto tako nam pruža priliku za druženje i dijeljenje. Nama odraslima učestalo je tako, ali je li i djeci?
Istraživanja pokazuju da su manja djeca (hodončad/toddleri) više izbirljiva oko jela i imaju određene preferencije spram hrane. Inzistiraju na nekoj hrani dok drugu na sam pogled izbjegavaju. Izbirljivost u jelu počinje između prve i druge godine života, a može se nastaviti do treće ili pete godine. Nekad je povezano sa teksturom, bojom, količinom, mirisom, temperaturom hrane ili jednostavno nemaju vremena za jesti.
Obzirom na dob sasvim je u redu da dijete povremeno odbija jesti određenu hranu. Kada je to učestalije utjecati će na roditeljsku zabrinutost. Roditeljski pristupi, odnosno kako doskočiti i nadmudriti dijete, mogu biti različiti. Pa tako će neki čekati da dijete ogladni, drugi će moliti dijete da uzme barem još jednu žlicu ili čak davati na silu. Vjerujem da su se svi koji su probali ove pristupe brzo našli pred zidom i kapitulirali pred svojim djetetom.
Kako izaći iz začaranog kruga? Ono što trebamo uzeti u obzir, kao što i sama riječ hodončad sugerira, da je to njihovo vrijeme kretanja i velike motoričke aktivnosti zbog čega dulje sjedenje za obrokom nije opcija. Onda se na to nadovezuje količina hrane koja se nudi djetetu. Porcije trebaju biti manje te prilagođene djetetovim potrebama za kalorijama obzirom na dob i kako bi u što kraćem vremenu mogao završiti obrok. Odrasli će samo gledajući u hranu u tanjuru zbog svog prethodnog iskustva znati puno informacija o jelu koje je ispred njih, je li jelo hrskavo, slano, vruće ili kremasto. Gledajući iz djetetove perspektive ono nema toliko iskustva zbog čega želi istraživati hranu koju jede i to na različite načine (stiskanjem, razmazivanjem, bacanjem). Djeci su bitna iskustva taktilnog i vizualnog istraživanja hrane. Što više istražuju i što je iskustvo ugodnije spremnija su isprobavati novu hranu.
Čudite se kako, koliko i što vaše dijete jede?! Evo što trebate poduzeti i znati:
- Kad god imate vremena uključite dijete u zajedničku pripremu obroka (neka važe brašno, lijeva mlijeko, riba mrkvu…). Na taj način razvijate njihov interes za hranu i samim time što je sudjelovalo u pripremi bit će i više voljno probati gotovo jelo.
- Probajte svi jesti u isto vrijeme kad god je to moguće.
- Jelo nudite za stolom, a ne trčeći žlicom za djetetom.
- Na tanjur uz 2-3 nove namirnice ili namirnice koje djetetu baš nisu najdraže uvijek ponudite i namirnicu za koju ste sigurni da će ju vaše dijete pojesti.
- Uvijek nudite namirnicu koju je dijete možda ranije odbilo, npr. Ciklu. Dijete može odbijati ciklu mjesecima i to je ok, ali nikad ne znate u kojoj će mu se novoj kombinaciji ipak svidjeti.
- Važno je ne siliti dijete da nešto pojede već samo ponuditi na tanjuru i dati izbor da samo odluči.
- Pustite dijete da samo odluči kad mu je dosta hrane ili kada želi još, oni to najbolje znaju.
- Često se dogodi da će vaše dijete isprobati neku novu namirnicu u društvu druge djece, zato se suzdržite od komentara „moje dijete to ne voli“ jer možda vas dijete iznenadi.
- Skratite trajanje obroka.
- Odvojite igranje od obroka (ekrani – veliko NE).
- Hranu nemojte davati kao nagradu.
- Ponudite manje porcije.
- Maknite hranu ako dijete dulji period istražuje bez jedenja.
- Ukoliko se hrana baci u ljutnji prekinite obrok.
- Brišite usta djeci tek nakon završetka jela. Brisanje nakon svake žlice ometa dijete kod jedenja, posebno ako se koristi vlažna maramica koja unosi još jedan intenzivni miris koji može biti ometajući.
- Dopustite nered radi istraživanja.
- Hranu nudite odvojeno. Za to je odličan tanjur sa odjeljcima. Neke kombinacije hrane nisu djeci ukusne. Razdvajanjem možemo lakše uočiti što dijete preferira.
Izbirljivost kao takva je obilježje razvoja, kako se istražuju igračke, tako se istražuje i hrana. Potrebno je vrijeme kako bi dijete prepoznalo i utvrdilo koje okuse više preferira. Ukoliko vas brine izbirljivost probajte jedan dan zapisati što je sve dijete probalo i što od tih namirnica pripada kojoj grupi hrane. Možda tada zaključite kako unatoč tome što ne voli rajčice jede puno brokule, krastavaca i paprike. Što znači da ipak jede raznovrsno samo trenutno odabir djeteta nije crvena rajčica, mokra i gnjecava.
Ukoliko odbijanje hrane i izbirljivost postaje sve učestaliji, izbacuje cijelu grupu namirnica, jede isključivo namirnice u jednoj boji te broj namirnica koje jede postaje sve manji, svakako treba potražiti stručnu pomoć. Razlozi mogu biti različiti te ih je potrebno provjeriti.
Slasan zadatak – kuhajte zajedno!
Zadatak je skuhati Muffine s jabukama i cimetom od integralnog brašna po receptu naše food blogerice Anje Maršić @hungry_anja koja izvrsno zna što znači istraživati hranu i kuhajući zajedno uživati u okusu, teksturi, bojama, druženju, obitelji… Naravno, kuhajte s vašim mališanima.
Recept za muffine s jabukama i cimetom od integralnog brašna
Sastojci za 6 muffina:
- 120 g integralnog pšeničnog brašna
- 2 jaja sobne temperature
- 70 g meda ili zaslađivaća po izboru
- 50 g maslaca sobne temperature – može i ulje
- 1 naribana jabuka + dodatna jabuka za igranje s izrezivačima za kekse
- 1 žličica praška za pecivo
- 1 žličica cimeta
- 2 žlice bademovog mlijeka ili bilo kojeg drugog mlijeka koje koristite
- Šaka nasjeckanih orašastih plodova poput oraha, pekan oraha, badema (nije obavezno)
- Prstohvat soli
Priprema
Zagrijte pećnicu na 220°C i namastite kalup za muffine.
Neka vaše dijete pomiješa brašno, prašak za pecivo, cimet, sol i nasjeckane orahe u velikoj zdjeli. Stavite na stranu.
U manjoj zdjeli umutite jaja, maslac ili ulje, mlijeko i miksajte dok se ne sjedine.
Mokre sastojke ulijte u suhe, malo promiješajte pa dodajte naribanu jabuku. Sve lagano izmiješajte dok se ne sjedini. Žlicom stavljajte smjesu u kalup za muffine puneći ih do vrha.
Ako ste se poput nas igrali s mini izrezivačima za kekse i radili zvjezdice ili srca od jabuke, možete dati svom djetetu da ukrasi muffine.
Pecite ih 5 minuta na 220 C pa smanjite temperaturu pećnice na 170 C još 15-20 minuta. Izvadite ih i ostavite nekoliko minuta u kalupu za muffine prije prebacivanja na rešetku za hlađenje.
Bravo i dobar tek!
Napisale: Marijana Konkoli Zdešić, edukacijski rehabilitator i Anja Maršić
Recept: Anja Maršić @hungry_anja
Foto: Mario Kociper i @hungry_anja
Prvi puta objavljeno na DugoSelo.INFO.